PRIJEDOR, 8.APRILA /SRNA Okružni privredni sud u Prijedoru u 2025. godini je ostvario bolje rezultate po svim kriterijumima na osnovu kojih se cijeni rad suda, u odnosu na rezultate ostvarene u 2024. godini, izjavila je predsjednica ovog suda Dijana Mazalić Nović.

Ona je navela da je ostvarena kolektivna norma suda u 2025. godini iznosila 135,56 odsto, a u 2024. godini je iznosila 109,99 odsto, da je kvalitet rada Suda iznosio 90,47 odsto, a godinu ranije 87,75 odsto, te da je plan rješavanja predmeta realizovan sa 96,08 odsto, za razliku od 2024. godine kada je realizovan sa 82,93 odsto.

„Kada se tome pridoda činjenica da u 2025. godini nije bilo podnesenih zahtjeva za ubrzanje postupka u smislu Zakona o zaštiti prava na suđenje u razumnom roku, niti pritužbi na rad Suda, i da je bila samo jedna urgencija stranaka, mogu slobodno reći da sam kao rukovodilac suda veoma zadovoljna rezultatima rada Suda“, rekla je Mazalić Nović Srni.

Tokom 2025. godine doneseno je 1.195 odluka na koje se može izjaviti pravni lijek, od 60 ožalbenih odluka odlukama Višeg privrednog suda potvrđeno je 40 odluka Okružnog privrednog suda u Prijedoru, preinačeno 11 odluka, ukinuto sedam i djelimično ukinute dvije odluke, iz čega proizilazi da je ukidnost odluka ispod 13 odsto, što najbolje govori o kvalitetu rada Suda.

„Iz strukture neriješenih predmeta koji su u radu ove godine, proizilazi da je starosna struktura takva da se rješavaju predmetai koji su inicirani 2025. i ove godine, tačnije ima samo osam neriješenih predmeta koji su inicirani u periodu prije 2025. godine, a nema neriješenih predmeta koji su stariji od 2020. godine, izuzev dva stečajna predmeta, koji su inicirani 2010. i 2017. godine“, dodala je Mazalić Nović.
Sud je, i pored većeg priliva predmeta u 2025. godini u odnosu na 2024. godinu – 3.257 prema 2.490, tokom 2025. godine uspio riješiti veći broj predmeta u odnosu na 2024. godinu – 3.206 riješenih predmeta u odnosu na 2024. godinu, kada su riješena 2.422 predmeta.

„Broj riješenih predmeta u 2025. veći je za 784 u odnosu na 2024. godinu, što ukazuje da je došlo do poboljšanja efikasnosti rada Suda“, istakla je Mazalić Nović.

Prema njenim riječima, izazovi u radu su što u Sudu nije popunjena sistematizacija i nedostaje dvoje sudija i određen broj administrativnih radnika, kao i što zbog nedovoljnog broja sudija ne postoji mogućnost specijalizacije sudija za rad na određenim referatima nego svi sudije rade na četiri-pet referata istovremeno.

„Biti sudija podrazumjeva osobu visokih moralnih kvaliteta, visokog nivoa poznavanja pravnih normi, širokoumnih shvatanja i spremnosti da putem svojih odluka razvija demokratska načela i štiti ljudska prava. Odgovornost sudija prema vlastitoj profesiji i društvu u cijelini je izuzetna.

Biti sudija u BiH donosi i izazov više. Taj izazov se sastoji u suočavanju sa značajnim stepenom nepovjerenja javnosti, koja u isto vrijeme ima visoke zahtjeve i očekivanja, te u rješavanju velikog broja predmeta, što za posljedicu ima pojačano opterećenje sudija pojedinaca do mjere koja može uticati na kvalitet sudskih odluka“, zaključila je Mazalić Nović.